Umjerena Hrvatska

Temperatura u hladnjacima izuzetno je važna za mnoge djelatnosti pa i čitavo društvo. U njima se drže lijekovi, cjepiva, medicinski i drugi uzorci u analitičkim i ispitnim laboratorijima, ali i hrana koju jedemo. Umjeravanje pokazuje da je čak 33% hrvatskih hladnjaka izvan preporučenih vrijednosti temperature. No što uopće znači imati točno umjeren hladnjak?

Temperatura u hladnjaku mora biti unutar određenih granica • Temperatura u hladnjaku mora biti unutar određenih granica

Za svaku od primjena od hladnjaka se zahtijeva da temperatura u njemu bude unutar određenih granica, npr. između +2 °C i +8 °C, ili drugim riječima (+5±3) °C.

Ako temperatura nije unutar tih granica povećava se rizik od krivih dijagnoza i posljedično krivih terapija i ishoda liječenja, smanjenja učinkovitosti lijekova i cjepiva, pogrešnih rezultata i zaključaka ispitivanja uzoraka hrane i vode, pogrešnih rezultata ispitivanja i posljedično lošije kvalitete građevinskih materijala ili elektrotehničkih proizvoda, pokvarene hrane koju ćemo kupiti i možda pojesti.

Temperatura unutar hladnjaka razlikuje se u različitim dijelovima njegovog prostora • Temperatura unutar hladnjaka razlikuje se u različitim dijelovima njegovog prostora

Ako na zaslonu hladnjaka piše +5,0 °C, da li je temperatura u hladnjaku zaista +5,0 °C?

Odgovor je – nije, štoviše, takvo pitanje nema smisla. U sredini hladnjaka temperatura je možda +5,6 °C, na dnu hladnjaka +4,2 °C, a u desnom gornjem kutu hladnjaka +9,3 °C.

Normalno i uobičajeno svojstvo temperature (pa tako i temperature u hladnjacima) je da se ona razlikuje u različitim dijelovima prostora. Da bi se to iskazalo jednom jedinom brojkom, Nijemci su u tehničkom vodiču DAkkS DKD-R 5-7 (Calibration of Climatic Chambers), koji se danas koristi globalno, definirali parametar "prostorne (ne)homogenosti temperature". To je maksimalna razlika između prosječne temperature u središtu hladnjaka i prosječne temperature na nekoj drugoj lokaciji u hladnjaku.

Da bismo uopće mogli odrediti prostornu (ne)homogenost hladnjaka, mjerenja moramo provoditi istovremeno i u središtu i u svih 8 kuteva hladnjaka. Umjeravanje hladnjaka nije moguće ispravno izvesti s jednim prijenosnim termometrom.

Ispravnim umjeravanjem, u skladu sa tehničkim vodičem DAkkS DKD-R 5–7 i europskom preporukom EURAMET cg-20 (Calibration of Temperature and/or Humidity Enclosures) na uzorku od 505 hladnjaka u Hrvatskoj (umjeravanih od strane Metroteke) utvrdili smo sljedeće:

79,4 %

prosječna temperatura negdje u hladnjaku niža je od +4 °C ili viša od +6 °C

33,1 %

prosječna temperatura negdje u hladnjaku niža je od +3 °C ili viša od +7 °C

14,7 %

prosječna temperatura negdje u hladnjaku niža je od +2 °C ili viša od +8 °C

Drugim riječima, prosječna temperatura u 14,7% umjeravanih hladnjaka u Hrvatskoj nije unutar dopuštenih granica u čitavom svom prostoru.

Temperatura unutar hladnjaka mijenja se kroz vrijeme • Temperatura unutar hladnjaka mijenja se kroz vrijeme

Osim što temperatura ovisi o prostornoj poziciji unutar hladnjaka, ona se mijenja i kroz vrijeme. Prema ranije spomenutom vodiču DAkkS DKD-R 5-7, za to svojstvo definiran je parametar “vremenske (ne)stabilnosti temperature”. To je maksimalni otklon od prosječne temperature u hladnjaku tijekom vremena.

Na istom uzorku hladnjaka koji smo analizirali i za prostornu (ne)homogenost, za vremensku (ne)stabilnost utvrdili smo:

71,9 %

temperatura negdje u hladnjaku varira više od 1 °C

34,3 %

temperatura negdje u hladnjaku varira više od 2 °C

15,6 %

temperatura negdje u hladnjaku varira više od 3 °C

To znači da u 15,6% hladnjaka u Hrvatskoj temperatura tijekom vremena varira više od ±3 °C.

Za pravu mjeru, važna su oba parametra zajedno • Za pravu mjeru, važna su oba parametra zajedno

Na koncu, za ispravne uvjete držanja krvi, lijekova, hrane ili drugih uzoraka, važna je i prostorna homogenost i vremenska stabilnost. Kakva je situacija ako uzmemo u obzir oboje?

96,8 %

temperatura u hladnjaku nije između +4 °C i +6 °C

65,9 %

temperatura u hladnjaku nije između +3 °C i +7 °C

33,3 %

temperatura u hladnjaku nije između +2 °C i +8 °C, odnosno izlazi izvan dozvoljenih granica

Ako se uzmu u obzir oba parametra istovremeno, svaki treći (33,3%) hrvatski hladnjak nije unutar zahtijevanih granica u nekom trenutku.

Pravi problem je što velika većina hladnjaka nije umjerena ispravno • Pravi problem je što velika većina hladnjaka nije umjerena ispravno

Međutim, daleko veći problem od ove iskazane statistike je da za veliku većinu hladnjaka umjeravanje nije izvedeno na ispravan i smislen način. Za njih uopće ne znamo kakve su im prostorna (ne)homogenost i vremenska (ne)stabilnost! (Što uopće znači da imate komad papira na kojem je serviser napisao da je temperatura +5,3 °C? Takva izjava je besmislena.). Potvrda o umjeravanju nije samo mrtvo slovo na papiru, a umjeravanje je prevažno da biste ga povjerili bilo kome i proveli ga na bilo koji način.

Pravilno umjereni hladnjaci osiguravaju svakom medicinskom, ispitnom, analitičkom ili istraživačkom laboratoriju, skladištu lijekova ili apoteci kredibilitet i sigurnost kako prema klijentima i kupcima, tako i prema kolegama.

Jasno je da nije izvedivo da apsolutno svaki hladnjak u Republici Hrvatskoj bude umjeren na potpuno ispravan način, u skladu sa europskom preporukom EURAMET cg-20, međutim bilo bi dobro da su na taj način umjereni barem oni u laboratorijima, bolnicama i osjetljivim industrijama. Na drugim mjestima (kao npr. u hipermarketima) dobro je već ako postoji svijest o tome da temperatura ne varira samo u vremenu, nego još bitnije – da ovisi o poziciji u hladnjaku i da se ta činjenica na neki način uzima u obzir i kontrolira.

Metroteka je HRN EN ISO/IEC 17025 akreditirani umjerni laboratorij s jednim od najvećih akreditiranih područja umjeravanja hladnjaka i drugih temperaturnih komora u Europi, u području od čak -196 °C do +1200 °C.

Želim dobro umjeren hladnjak

Crafted by Filburg Data